Poskupljuje i plavi dizel, i to s dosadašnjih 1,18 na 1,29 eura po litri.

Nove cijene vrijede tjedan dana

Prema izračunu koji je također objavio Dnevnik.hr, benzin poskupljuje s 1,56 na 1,63 eura po litri. Nove cijene bi službeno trebala utvrditi Vlada početkom sljedećeg tjedna, a vrijedit će sljedećih sedam dana, što je odnedavno nova praksa u odnosu na prethodnu kada su cijene vrijedile dva tjedna.

Objava Od utorka osjetno poskupljuje gorivo, objavljen neslužbeni izračun novih cijena pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Sastanku su nazočili potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije i načelnik Stožera civilne zaštite DNŽ Joško Cebalo, županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović, načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite Neven Karas te načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Prema aktualnim informacijama, zračne snage su požar dobrim dijelom suzbile, a na sjevernoj strani požarišta trenutačno nema širenja. Sve raspoložive vatrogasne snage usmjerene su na južnu stranu požarišta kako bi se spriječilo daljnje širenje prema Potomju i zapadno prema Orebiću.

Na terenu je ukupno oko 240 vatrogasaca sa 60 vozila, uz angažman tri protupožarna zrakoplova. Uz vatrogasce s područja cijele Dubrovačko-neretvanske županije, na Pelješac su stigle i dodatne snage – vatrogasci iz Zagreba, Šibenika te Koprivničko-križevačke županije, a očekuje se i dolazak dodatnih snaga iz drugih dijelova Hrvatske.

Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović istaknuo je kako je stanje bolje nego jutros, ali vatrogasce očekuje još mnogo zahtjevnog posla. Gašenje dodatno otežava jak i promjenjiv vjetar. Kuće trenutačno nisu neposredno ugrožene, no zbog vremenskih uvjeta situacija se i dalje pomno prati.

Potpredsjednik Vlade Branko Bačić istaknuo je kako se radi o nepristupačnom i strmom terenu. Zahvalio je svim vatrogascima, pripadnicima žurnih službi i svima koji sudjeluju u intervenciji, istaknuvši važnost zajedničkog djelovanja svih raspoloživih snaga. Zamjenik župana Joško Cebalo podsjetio je kako je ovo drugi veliki požar na području naše županije ovog ljeta, nakon onoga na području Blata i Smokvice. Naglasio je važnost promptnog djelovanja lokalnog Stožera te pozvao sve naše sugrađane na oprez.

Promet i trajektni prijevoz

Na dionici DC414/2 Prizdrina–Potomje promet se odvija jednom prometnom trakom, naizmjenično, uz regulaciju policije.

Zbog velikog pritiska na promet prema kopnu, Jadrolinija je osigurala neprekidno odvijanje trajektne linije Trpanj–Ploče, bez praćenja redovitog reda plovidbe. Na liniju se kao dodatni brod uz trajekt Sv. Juraj premješta i trajekt većeg kapaciteta Sveti Duje.

Karta kupljena za liniju Trpanj–Ploče vrijedi za bilo koji polazak tijekom dana, uključujući redovne i dodatne polaske. Putnici se pozivaju da daljnje informacije prate putem službenih kanala Jadrolinije.

Dubrovačko-neretvanska županija zahvaljuje svim vatrogascima, policiji, civilnoj zaštiti, zračnim snagama, lokalnim stožerima i svim službama uključenima u zaštitu ljudi i imovine. Građane pozivamo na oprez i odgovorno ponašanje.

Objava Požar na Pelješcu zračnim snagama dobrim dijelom suzbijen, vatrogasce čeka još puno posla pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Novi pravilnik trebao bi zamijeniti dosadašnji Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ministarstvo pritom uvodi novu strukturu koja bi trebala jasnije razlikovati različite situacije, piše Dubrovački vjesnik.

Nova pravila trebala bi donijeti jasniji odgovor na pitanje koje zanima gotovo svakog vlasnika kuće i zemljišta: što se smije graditi bez građevinske dozvole? Prijedlog novog pravilnika donosi drukčiju strukturu i razdvaja građevine i radove prema tome treba li glavni projekt, prijava početka građenja ili građevinska dozvola. No jedna stvar ostaje ključna, bez građevinske dozvole ne znači automatski i bez ikakvih uvjeta.

Tri skupine građevina bez građevinske dozvole

Prema predstavljenom konceptu, Pravilnik građevine i radove za koje nije potrebna građevinska dozvola razvrstava u nekoliko skupina.

Objava Novi pravilnik mijenja pravila gradnje: Evo što ćete moći graditi bez građevinske dozvole pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U odnosu na prethodno dvotjedno razdoblje, visine trošarina su zadržane na istoj razini te je tako nastavljena primjena mjere sniženja visine trošarine, čime je u odnosu na predkrizno razdoblje  visina trošarine na bezolovni motorni benzin ukupno snižena za 9 centi po litri, a na dizelsko gorivo za 7 centi po litri.

Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave, a ovakav režim vrijedit će za sljedeće 7 dnevno razdoblje.

Nove cijene iznosit će:

1,56 EUR/l za benzinsko gorivo (smanjenje 0,06 EUR/l)

1,71 EUR/l za dizelsko gorivo (smanjenje 0,04 EUR/l)

1,18 EUR/l za plavi dizel (smanjenje 0,03 EUR/l)

1,20 EUR/kg UNP za spremnike (smanjenje 0,08 EUR/kg)

1,78 EUR/kg za UNP za boce (smanjenje 0,08 EUR/kg)

Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata i trošarina prije prvih Uredbi, iste bi iznosile:

1,71 EUR/l za benzinsko gorivo

1,91 EUR/l za dizelsko gorivo

1,24 EUR/l za plavi dizel

1,31 EUR/kg za UNP za spremnike

2,02 EUR/kg za UNP za boce

Objava Gorivo pojeftinjuje: benzin 1,56 eura, dizel 1,71 eura pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Predviđa to prijedlog Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, o kojem je 3. kolovoza otvoreno javno savjetovanje koje traje do 1. rujna. Predloženo je da zakon stupi na snagu 1. siječnja 2027.

Zakonom bi se uveo dosad nepostojeći pravni mehanizam za postupanje s osobama koje su kaznu zatvora u cijelosti izdržale, ali kod kojih je utvrđen visok rizik od ponavljanja teških kaznenih djela.

U obrazloženju prijedloga navodi se da se takve osobe danas nakon isteka kazne puštaju na slobodu jer ne postoji zakonska osnova za njihovo daljnje zadržavanje. Predložena mjera ne bi predstavljala kaznu, nego bi joj svrha bila otklanjanje buduće opasnosti.

Tko bi mogao biti smješten nakon odslužene kazne

Zakon bi se odnosio na osobe koje su u potpunosti izdržale kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od najmanje deset godina za kazneno djelo protiv života, tijela, osobnih sloboda ili spolnog integriteta druge osobe.

Za određivanje tretmana i smještaja moralo bi biti ispunjeno više uvjeta, a sud bi morao utvrditi da kod te osobe prevladavaju nasilna obilježja ličnosti zbog kojih je vrlo vjerojatno da će počiniti teže kazneno djelo.

Cilj je smanjiti opasnost od novog kaznenog djela te postupna rehabilitacija i priprema osobe za povratak u zajednicu.

Postupak bi počinjao još tijekom izdržavanja kazne. Kaznionica ili zatvor morali bi najkasnije šest mjeseci prije isteka kazne posebnom Povjerenstvu dostaviti izvješće o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla ponovno počiniti kazneno djelo te obavijest o datumu isteka kazne.

Povjerenstvo bi zatim pribavilo izvješća nadležnog ureda za probaciju i tijela za socijalni rad, po potrebi i drugu dokumentaciju, te odredilo dva neovisna psihijatrijsko-psihologijska vještačenja.

Na temelju prikupljenih podataka Povjerenstvo bi sudu moglo predložiti određivanje tretmana i smještaja. Konačnu odluku donosilo bi vijeće od tri suca županijskog suda nadležnog prema mjestu izdržavanja kazne, nakon saslušanja osobe na koju se prijedlog odnosi. Postupak bi bio izvanparnični, javnost isključena, a sud bi morao postupati bez odgode.

Osoba bi imala pravo na odvjetnika, a ako ga sama ne izabere, sud bi joj ga postavio po službenoj dužnosti.

Protiv rješenja kojim se određuju tretman i smještaj mogla bi se podnijeti žalba u roku od osam dana. O žalbi bi odlučivalo vijeće od pet sudaca Vrhovnog suda, a žalba ne bi odgađala izvršenje rješenja.

Smještaj nema unaprijed određeno trajanje

Tretman i smještaj trajali bi dok postoje razlozi zbog kojih su određeni. Prijedlog, dakle, ne propisuje unaprijed koliko mjeseci ili godina osoba može provesti u ustanovi.

Sud bi svakih 18 mjeseci morao preispitati potrebu za daljnjim tretmanom i smještajem.

Za provedbu tretmana i smještaja država bi osnovala posebnu ustanovu. Osnivačka prava u ime države ostvarivalo bi Ministarstvo zdravstva, a ustanovu bi uredbom osnovala Vlada.

Uvjeti smještaja morali bi biti bitno različiti od uvjeta izvršavanja kazne zatvora te usmjereni na rehabilitaciju, postupno smanjivanje rizika, ublažavanje ograničenja i pripremu korisnika za povratak u zajednicu.

Za svakog korisnika stručni tim morao bi u roku od 30 dana od smještaja izraditi individualni plan tretmana. Plan bi se usklađivao svakih šest mjeseci ili kada nastupe bitne promjene u stanju korisnika.

Tretman bi obuhvaćao individualni psihološki, psihijatrijski, psihosocijalni i socijalnopedagoški rad, psihosocijalnu podršku, radnu terapiju, obrazovne i strukovne programe te programe upravljanja agresijom i impulzivnim ponašanjem.

Ustanova bi istodobno imala sigurnosni režim razmjeran riziku osoba koje su u nju smještene. On bi uključivao kontrolirani ulaz i izlaz, videonadzor zajedničkih prostora, evidenciju posjeta, sigurnosne procjene te posebne protokole za pokušaj bijega, nasilje, samoozljeđivanje i talačke situacije.

U početnoj fazi pet korisnika

Za početak rada ustanove trebalo bi zaposliti najmanje 14 djelatnika – ravnatelja, pravnika, ekonomista, specijalista forenzičke psihijatrije, psihologa, socijalnog pedagoga, socijalnog radnika, radnog terapeuta te pet stručnih radnika za poslove osiguranja.

Za zapošljavanje je u 2027. predviđeno 300.000 eura, uz pretpostavku zapošljavanja deset djelatnika od 1. srpnja 2027. Od početka 2028. za plaće svih 14 djelatnika trebalo bi osigurati 720.000 eura godišnje.

U početnoj fazi rada u ustanovi bi, prema procjeni iz prijedloga, bilo smješteno pet korisnika. Za materijalne i operativne troškove, odnosno “hladni pogon”, trebalo bi osigurati 200.000 eura u 2027., a od 2028. nadalje 480.000 eura godišnje.

Točan datum početka rada ustanove nije određen. Prijedlog propisuje da Vlada uredbu o njezinu osnivanju mora donijeti u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu. U istom roku Hrvatski sabor trebao bi imenovati Povjerenstvo, a ministar zdravstva donijeti pravilnik kojim će se urediti standardi prostora, opreme i radnika.

Objava Nova mjera Vlade: Najopasniji osuđenici nakon odsluženja kazne neće nužno izaći na slobodu pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Tako bi do kraja 2029. godine trebala biti gotova rekonstrukcija 44 kilometra duge pruge od Karlovca do Zagreba. Radovi uključuju izgradnju novih mostova i vijadukata te uređenje kolodvora i stajališta. Kad sve bude gotovo, vlakovi će moći prometovati 160 kilometara na sat, odnosno 20 minuta između ta dva grada.

Uz to, ovih je dana započela i izgradnja drugog kolosijeka na dionici od Hrvatskog Leskovca do Zagreba. Uvertira je to u izgradnju nizinske pruge od Zagreba do Rijeke, koja bi trebala biti kraća za 56 kilometara od postojeće trase.

Kompleksan projekt

Koliko je taj projekt kompleksan, govori i činjenica da je riječ o potpuno novoj dvokolosiječnoj, elektrificiranoj pruzi projektiranoj za brzine od 120 do 160 kilometara na sat, ovisno o tome je li riječ o teretnim ili putničkim vlakovima, piše Večernji.

Najveći izazov bit će svladavanje planinskog terena. To će se nastojati postići izgradnjom više od 30 vijadukata, mostova i tunela, pri čemu se ističe tunel kroz Veliku Kapelu dug čak 14 kilometara, čime će postati najdulji u Hrvatskoj. S obzirom na novu trasu, do 2036. godine predviđena je izgradnja pet novih kolodvora i jednog stajališta.

“Procijenjena vrijednost radova iznosi oko tri milijarde eura, dok će se konačna vrijednost preciznije definirati nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za izvođenje radova. Projektom će se sagraditi suvremena dvokolosiječna i elektrificirana željeznička veza između Zagreba i Rijeke, kojom će se prevladati ograničenja postojeće planinske pruge te stvoriti brz, pouzdan i kapacitetno snažniji željeznički koridor prema srednjoj Europi”, poručuju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Realizacija i ambicije

Kroz europske izvore financiranja u okviru financijskih razdoblja 2014. – 2020. i 2021. – 2027. u prometnu infrastrukturu ugovoreni su i provode se projekti ukupne vrijednosti oko 5,57 milijardi eura, od čega se oko 3,45 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva Europske unije. Navedeni iznos odnosi se isključivo na projekte koji se provode uz potporu europskih fondova i instrumenata financiranja, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Instrument za povezivanje Europe (CEF)

Najveći se dio ulaganja odnosi na željeznicu. U tijeku su radovi vrijedni više od 1,7 milijardi eura. U sljedećih 10 godina je planirano u pruge uložiti još oko šest milijardi eura iz različitih izvora.

Trenutno je u tijeku rekonstrukcija i gradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska vrijedna oko 900 milijuna eura, završava se modernizacija dionica Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, a počela je i 280 milijuna eura vrijedna modernizacija dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac. U tijeku su i brojni projekti obnove lokalnih, regionalnih i međunarodnih pruga, među kojima su dionice Pitomača – Kloštar, Generalski Stol – Oštarije, Ogulin – Moravice, Karlovac – Ozalj, Knin – Zadar, Osijek – Koška i druge.

“Važan budući projekt u željezničkom sustavu predstavlja i povezivanje Istre s ostatkom hrvatske željezničke mreže gradnjom željezničkog tunela Ćićarija i pripadajućih spojnih pruga. U tijeku je priprema studijske dokumentacije i idejnog projekta s ishođenjem lokacijske dozvole. Vrijednost ovih aktivnosti je dva milijuna eura, a završetak pripreme projekta očekuje se do 2029. godine. Projekt predviđa gradnju tunela duljine oko 15 kilometara i vijadukta duljine oko četiri kilometra, čime bi se omogućila izravna željeznička povezanost Istre s ostatkom Hrvatske”, navode iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture buduće planove.

Ulaganja u vlakove

No, nešto mora i voziti po tim prugama. Već je u prometu 70 novih niskopodnih vlakova, koji su koštali 363,4 milijuna eura. Dogovorena je i nabava šest elektrodizelskih vlakova za prugu Zagreb-Split, vrijednih 57,3 milijuna eura. Do 2029. stiže još pet elektrodizelskih, 10 elektrobaterijskih i četiri baterijska vlaka uz tri punionice. Sve skupa će koštati 228,8 milijuna eura.

U tijeku je i priprema potencijalnog financiranja nabave dodatnih 30 novih vlakova iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku, piše Dalmacija Danas.

Objava Karlovac postaje predgrađe Zagreba: Hrvatska sprema željezničku revoluciju pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Na mjestu današnjeg Zida pobjede u Gornjem Viduševcu obilježava se 31. obljetnica tog događaja, koji je postao jedan od simbola hrvatske pobjede u Oluji. Upravo ondje je 8. kolovoza 1995. godine pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa, potpisao predaju korpusa s kompletnim naoružanjem hrvatskom generalu Petru Stipetiću.

Predaja srpskih snaga bila je dogovorena toga dana u 10 sati u bazi UN-a u Glini. Nakon pokušaja da se dogovor izigra, hrvatska je strana oko 13 sati zaprijetila topničkom pripremom i nastavkom operacije.

Pregovori su potom nastavljeni, a u 19 sati u Viduševcu potpisana je predaja 21. kordunskog korpusa.
Nakon četverodnevne obrane, korpus SVK-a na Kordunu bio je opkoljen i prisiljen na predaju. Srpski zapovjednik tada je hrvatskom generalu Stipetiću podnio prijavak pred strojem, čestitao na pobjedi i predao korpus.

Iz izvornog zapisnika vođenog na terenu tijekom pregovora i predaje vidljivo je kako su potom tekli razoružavanje i evakuacija vojske i civila. Posebno se ističe postupanje pripadnika Hrvatske vojske, koja se u takvim situacijama pridržavala međunarodnih normi ponašanja.

Nakon predaje 21. kordunskog korpusa, snage Zbornog područja Karlovac potpuno su oslobodile šire područje Vojnića i Vrginmosta te osigurale granicu i Petrovu goru.

Na obljetnici je izaslanik predsjednika Republike, umirovljeni general Marijan Mareković, naglasio kako je Oluja imala presudnu ulogu u završetku rata te stvorila pretpostavke za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja istočne Hrvatske.

„VRO Oluja pobjeda je hrvatske države, njezinih institucija i oružanih snaga te ostvarenje cilja – oslobođenja okupiranog teritorija“, poručio je Mareković, istaknuvši i odgovornost današnjih generacija da čuvaju ono što su hrvatski branitelji izborili.

Trideset i jedna godina poslije, 8. kolovoza ostaje datum koji podsjeća na završne dane Oluje, na odlučnost hrvatskih branitelja i na cijenu slobode. Dan za ponos, slavu i zahvalnost svima koji su u najtežim danima stali u obranu Hrvatske – a posebno onima koji svoje pobjede nisu dočekali.

Objava POVIJESNA FOTOGRAFIJA Prije 31 godinu predan 21. kordunski korpus pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Vozače će tako od utorka na benzinskim pumpama dočekati sljedeće cijene:

• Eurosuper 95: 1,60 eura po litri (pad od dva centa)
• Eurodizel: 1,77 eura po litri (poskupljenje od dva centa)
• Plavi dizel: 1,25 eura po litri (poskupljenje od četiri centa)

Objava Gorivo ponovno mijenja cijene: Benzin ide dolje, dizel prema gore pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Izmjene će obuhvatiti Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te Zakon o djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama.

Medved je pojasnio da se ukida umanjenje uvedeno 2002. godine za branitelje, vojnike i policajce koji su umirovljeni prema propisima o djelatnim vojnim i službenim osobama. Ovisno o pojedinačnom slučaju, njihove su mirovine dosad bile smanjene između osam i 20 posto.

Promijenit će se i način izračuna mirovina hrvatskih branitelja koji nemaju status hrvatskog ratnog vojnog invalida, a umirovljeni su prema drugim osnovama. Njima će se svaki mjesec proveden u borbenom sektoru dodatno vrednovati.

To znači da iznos više ne bi trebao ovisiti samo o formalnom statusu i ukupnom mirovinskom stažu, nego i o stvarnom vremenu provedenom na ratnim zadaćama. Upravo je taj kriterij ministar označio kao najpravedniji način razlikovanja ratnog doprinosa pojedinih branitelja.

Najavljene promjene ne odnose se na invalidske i obiteljske mirovine, koje predstavljaju zasebne kategorije.

Javno savjetovanje omogućit će braniteljima, udrugama i drugim zainteresiranima da prije saborske rasprave dostave primjedbe i prijedloge. Izmjene bi se pred zastupnicima trebale naći u rujnu.

Najava je iznesena tijekom imenovanja mosta na Mrežnici po 14. domobranskoj pukovniji Slunj. Medved je pritom poručio da očuvanje sjećanja na Domovinski rat ne može ostati samo na spomen-pločama i obljetnicama.

Najvažnije će zato biti ono što će pisati u konačnom tekstu zakona: koliko će mirovine stvarno porasti, od kada će se novi izračun primjenjivati i hoće li obuhvatiti sve branitelje koji su godinama upozoravali da njihov borbeni put nije dovoljno vrednovan, prenosi narodno.hr

Objava Braniteljske mirovine rastu: Ukida se umanjenje do 20 posto pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Ovaj zaron nije jednokratni događaj. Od samog osnutka kluba, članovi Ekološko-roniteljskog kluba Leut iz Blaca tradicionalno svake godine na ovaj način odaju počast braniteljima i Domovini.

Članovi Ekološko-roniteljskog kluba Leut iz Blaca, zajedno s braniteljima i aktivnim pripadnicima Hrvatske vojske, ponijeli su pod more tri zastave: hrvatsku trobojnicu, zastavu legendarne 4. gardijske brigade i zastavu kluba. Zastavu „Pauka“ ustupili su im veterani 4. gardijske brigade DNŽ, čime su i oni, iako nisu ronili, bili dio ovog snažnog čina sjećanja.

Među roniocima bili su i oni koji su prošli Domovinski rat i oni koji danas nose odoru Hrvatske vojske. Generacije povezane istom zastavom, istim sjećanjem i istom zahvalnošću prema Domovini.

Sve je realizirano uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja.

U tišini na 31 metru dubine, gdje se čuje samo dah i otkucaji srca, odali su počast svim braniteljima. Onima koji su otišli i onima koji još uvijek nose ožiljke rata. Onima koji su vjerovali kada je bilo najteže.

Nismo htjeli velike riječi ni spektakl. Htjeli smo gestu.

Jednostavnu, iskrenu i duboku – baš kao more u koje smo uronili.

5. kolovoza nije samo datum.
To je dan kada je Hrvatska prodisala.
Dan kada je zastava ponovno zavijorila tamo gdje joj je mjesto.

Hvala veteranima 4. gardijske brigade DNŽ što su nam povjerili svoju zastavu.

Hvala svim braniteljima i aktivnim vojnicima koji su s nama dijelili ovaj trenutak.

Hvala Ministarstvu hrvatskih branitelja Republike Hrvatske na potpori.

Hvala što danas možemo roniti u miru, pod vlastitom zastavom.

Nikad nećemo zaboraviti. Nikad nećemo prestati biti zahvalni.

Objava Jedan metar za svaku godinu slobode: Na 31 metru dubine zastave za hrvatske branitelje pojavila se prvi puta na Klik Medija.