Pezo je u razgovoru za Hinu naglasio da je izvođač obvezan ishodovati građevnisku dozvolu, a četvrta od ukupno šest faza projekta je ključna jer predviđa ugradnju postrojenja i tehnologije.

„Očekujemo izdavanje te dozvole u idućih mjesec ili dva, tada ćemo moći točnije odrediti rokove za završetak projekta. Kad dobijemo dozvolu, bit će opravdano da napokon počnu radovi. Ako izvođač ne nastavi radove, moramo razmišljati i o raskidu ugovora jer se kašnjenja više ničim ne mogu pravdati“, kaže Pezo.

Izvođač radova na projektu je zajednica ponuditelja Magnum Supra i Elektrocentar Petek. Ugovor vrijedan 400 milijuna kuna potpisan je u rujnu 2022. godine, a rok za završetak projekta bio je tri godine.

Pezo je istaknuo da sustav gospodarenja otpadom neće biti cjelovit bez CGO-a, ali u njemu trebaju sudjelovati svi, od građana do jedinica lokalne samouprave i županije.

“Već smo u zaostatku, pa je sreća u nesreći što je nakon Gospića ta priča u fokusu javnosti, to je prilika da se osvijestimo i budemo proaktivni“, rekao je.

Podsjetio je da Dubrovačko-neretvanska županija ima obvezu izgraditi i pretovarne stanice.

“Na Korčuli, Lastovu i Janjini smo unutar rokova. Što se tiče odlagališta, Korčula još ima kapaciteta, a Dubrovnik je ulagao ogromna sredstva za sanaciju Grabovice i nove kapacitete. Najteže je stanje na Pelješcu, gdje su općine bile prisiljene improvizirati, što nije ispalo dobro“, ističe Pezo.

Načelnik Stona Vedran Antunica u veljači je, uz još dvije osobe, kazneno prijavljen zbog ugrožavanja okoliša nezakonitim odlaganjem smeća na području iznad mjesta Ponikve na Pelješcu.

Kapacitet CGO-a određen kao da će u budućnosti biti sve manje otpada, a sve ga je više

Antunica je tada tvrdio da je ta pelješka općina bila prisiljena nezakonito odlagati otpad i zbog nedostatka vlastitog odlagališta.

Pezo naglašava da bi gradovi i općine trebali reciklirati 60 posto svoga otpada, a samo 40 posto dovesti u budući CGO. Smatra da su zakonske odredbe dobro zamišljene, ali u stvarnosti nisu do kraja provedive.

Kapacitet CGO-a određen je prema procjeni da će u budućnosti biti sve manje otpada, nažalost, potrošačko društvo i način života stvaraju sve više otpada, bez obzira na razdvajanje.

Uz to, tržište sirovina za reciklažu je pasivno ili uopće ne postoji. Te sirovine onda nisu zarada, nego još veći trošak, što je dodatno opterećenje za sustav, objašnjava Pezo.

Župan vidi rješenje u izgradnji spalionica, a od četiri njih na području Hrvatske jedna koja bi pokrivala područje Dalmacije planira se u Šibeniku.

„Podržavamo taj projekt. Kad budu gotovi svi CGO-ovi u Dalmaciji, spalionica je posljednji korak u sustavu, onda ćemo moći reći da je Dalmacija riješila pitanje otpada“, smatra Pezo.

Dodao je da građane treba osvijestiti o značaju gospodarenja otpadom, ali i svim troškovima, jer će sve to skupa dosta koštati.

“To je civilizacijski iskorak. Više se ne možemo ponašati tako da nas nije briga gdje će otpad završiti kad ga izbacimo iz kuće“, poručio je Pezo.

Hina

Objava Lučino razdolje godinu dana bez radova: Pezo najavljuje moguć raskid ugovora pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prema neslužbenim informacijama, riječ je o velikoj policijskoj akciji u sklopu koje se obavljaju pretresi i privremeno oduzimanje predmeta koji bi mogli poslužiti kao dokazi u daljnjem postupku.

Kako javlja portal Vijesti.ba, ova akcija povezana je s istragom nezakonitog odlaganja otpada iz Hrvatske na području neumskog zaleđa.

Provjeravaju se okolnosti pod kojima je otpad, za koji se sumnja da je iz Hrvatske, dopreman u BiH, a pod istragom bi, osim zaposlenika Općine Neum, mogli biti i pojedini pripadnici Granične policije i Carine koji su možda omogućavali prelazak kamiona preko granice, piše portal.

Sumnja se da je šteta višemilijunska.

Kako neslužbeno doznaje Dnevnik Nove TV, riječ je o otpadu iz Stona, koji je ta općina izvozila preko granice u Neum.

Podsjetimo, u nedostatku svog odlagališta, lokalne vlasti su, nakon što su ga prvo odvozili u Neum, što je naknadno zaustavljeno, miješani komunalni otpad ilegalno zatrpavali.

Načelnik priznao ilegalno odlaganje

Zbog toga su podignute i kaznene prijave protiv načelnika općine Vedrana Antunice i direktorice komunalnog poduzeća. Antunica je u siječnju za Dnevnik Nove TV priznao da je bilo ilegalnog odlaganja.

“Došlo je do spleta nesretnih okolnosti. Točno je da je odlagan na jednoj lokaciji blizu Stona i odvezen je nakon par dana”, rekao je tada Antunica.

Iako je poručio da otpada na toj lokaciji više nema, novinarska ekipa je samo 15 minuta kasnije tamo snimila hrpu otpada, na kojoj je bilo i tek bačenog otpada.

Mještani su tada tvrdili da nije riječ o samo nekoliko kubika, kao što je tvrdio Antunica, nego da je velik dio otpada već zatrpan.

Objava Velika akcija u Neumu: Policija pretresa Općinu zbog ilegalnog odlaganja otpada iz Hrvatske pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Na odlagalištu Grabovica svakoga dana završe prosječno 82 tone otpada prikupljenog na području Dubrovnika i okolnih općina, odnosno oko 30 tisuća tona godišnje. Prema posljednjim službenim podacima, Dubrovačko-neretvanska županija je 2024. godine imala tek 11 posto udjela odvojenog otpada. U Pločama je stopa odvajanja iznosila 18,2 posto.

Gradonačelnik Ploča Ivan Marević upozorava kako se postojeća odlagališta zatvaraju bez dovoljne razine odvajanja otpada i bez pravodobno izgrađenog sustava koji bi ih zamijenio.

„Lučino razdolje još je daleko od završetka i puštanja u pogon. Možda jednoga dana, kada Centar bude izgrađen i u punoj funkciji, može biti dio rješenja, ali samo pod pretpostavkom da se definira što s ostatkom od obrade u centru za gospodarenje otpadom i da se prije bilo kakve obrade postignu znatno više razine odvajanja otpada na kućnom pragu”, kaže Marević.

Lovornik prima otpad iz drugih sredina

Na pločanskom odlagalištu Lovornik godišnje se odloži oko 6.500 tona otpada, najvećim dijelom miješanog komunalnog otpada. Preostali kapacitet iznosi oko 65.000 kubičnih metara.

Na Lovornik, osim otpada s područja Ploča, stiže i otpad iz Gradca i Slivna. Marević ističe kako Grad Ploče razumije probleme drugih lokalnih samouprava, ali upozorava da njihovo zbrinjavanje ne može dugoročno stvarati dodatno opterećenje Pločama.

„Ovakva preusmjeravanja otpada, kojima danas svjedočimo i kojima otpad samo mijenja adresu na kojoj završava, nisu nikakvo rješenje. To je vatrogasna mjera kojom se sustav može ‘krpiti’ neko vrijeme”, poručuje Marević.

Ploče su novim cjenikom uvele i određene mogućnosti umanjenja računa. Mali iznajmljivači zbog sezonskog karaktera djelatnosti mogu ostvariti 50 posto nižu cijenu minimalne javne usluge, dok građani koji sudjeluju u edukacijama o pravilnom odvajanju otpada mogu ostvariti dodatno umanjenje računa od 10 posto.

Konavle: sustav je skup, plastika poseban problem

Načelnik Konavala Božo Lasić govori o problemima s odvajanjem otpada na terenu. Navodi kako radnici komunalnog društva često moraju upozoravati građane zbog nepravilno odloženog otpada, dok Općina planira postaviti kamere na odlagalištima.

Novi cjenik predviđa fiksni dio cijene za kućanstva od 10,17 eura, dok varijabilni dio ovisi o veličini spremnika. Prema računici Općine, ekonomska cijena jednog ubacivanja u otpadomjer iznosi 0,99 eura.

Lasić upozorava i na visoke troškove recikliranja. Reciklažno dvorište je, kako navodi, zatrpano plastikom, a za njezino preuzimanje općina mora plaćati.

Poseban problem za jug Hrvatske predstavlja transport otpada i reciklabilnog materijala. Lasić smatra da bi država trebala pronaći dugoročno rješenje za zbrinjavanje ostatnog otpada, među ostalim i kroz energane.

Orebić otpad vozi sve dalje

Problemi postoje i na Pelješcu. Općina Orebić još je 2018. počela dijeliti individualne, čipirane spremnike kućanstvima, no povećanje odvajanja istodobno je donijelo i veće troškove.

Pelješke općine nemaju vlastito odlagalište, a otpad se trenutno odvozi u Karlovac. Orebić za tonu zbrinutog otpada plaća 180 eura, a iz općinskog proračuna osigurano je 80.000 eura subvencija kako bi se dio troška odvoza ublažio građanima.

Načelnik Orebića Tomislav Ančić ističe kako je ove godine količina miješanog komunalnog otpada smanjena za 350 tona u odnosu na prošlu godinu.

Metković jedini ima sortirnicu i kompostanu

Metković je jedini grad u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji ima sortirnicu i kompostanu. Prošle godine zaprimljeno je oko 5.500 tona biootpada, pri čemu je samo deset posto došlo s područja Metkovića.

U kompostani se obrađuje organski materijal iz vrtova, s javnih površina te iz opuzenskih otkupnih centara mandarina. Od njezina otvaranja na ovaj je način zbrinuto oko 8.000 tona mandarina.

Istodobno, zbrinjavanje plastike višestruko je skuplje od odlaganja miješanog otpada. Dok odlaganje miješanog komunalnog otpada stoji 56 eura po toni, za plastiku se plaća oko 300 eura po toni.

Direktor Čistoće Metković Tomislav Jakić navodi da odvajanje zahtijeva više radne snage, opreme i energije, uz dodatne troškove oporabitelja.

Metković je ove godine povećao količine odvojeno prikupljenog otpada. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prikupljeno je oko 50 posto više biootpada te oko 70 posto više papira i kartona, dok je povećana i količina prikupljene plastike.

Od 31. kolovoza provode se nasumične kontrole sadržaja spremnika i kontejnera. Za prvi utvrđeni propust predviđena je opomena, dok kazna za bacanje otpada pored spremnika ili odlaganje pogrešne vrste otpada u spremnik iznosi 40 eura.

Korčula se suočava s visokim troškovima transporta

Korčula je ove godine dobila prvo reciklažno dvorište, a podijeljeno je i gotovo 500 kućnih kompostera. Time se smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištu Kokojevica.

KTD Hober, koji pokriva otprilike polovicu otoka, na individualizirani sustav gospodarenja otpadom počeo je prelaziti 2023. godine.

Tehnički direktor Marko Milat ističe kako je odvojeni otpad višestruko skuplji za zbrinjavanje od miješanog. Zbog povećanja broja spremnika i odvajanja, poduzeće je s dva kamiona i dvije posade prešlo na šest kamiona i šest posada.

Problem predstavlja i reciklažno dvorište koje je, prema njegovim riječima, već zagušeno.

Na jugu Hrvatske tako se istodobno pokušava povećati udio odvajanja otpada, smanjiti pritisak na odlagališta i pronaći način za financiranje sve skupljeg sustava. Lokalni čelnici i komunalna društva pritom očekuju završetak Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, ali ostaje pitanje kako će se zbrinjavati otpad koji Centar neće obuhvatiti te koliko će novi sustav u konačnici koštati građane, piše Dubrovački vjesnik.

Objava RAZVIJENI SAMO NA PAPIRU Jug Hrvatske guši se u smeću, odvajanje otpada i dalje na vrlo niskoj razini pojavila se prvi puta na Klik Medija.

U skladu je sa zaključkom koalicijskog sastanka na kojem je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak odbio primiti višak komunalnog otpada iz Varaždina.

Čelnici parlamentarne većine potom su se nekako usuglasili da će svi gradovi koji imaju uređena odlagališta solidarno preuzeti od onih koji to nemaju.

Naglasak je, dakle, na solidarnosti. S obzirom na to da je ministrica Vučković iz Ploča, koje raspolažu odlagalištem Lovornik, zanimljivo je kako tamo funkcionira solidarnost kada je u pitanju otpad.

Priča iz Ploča

Početkom srpnja prošle godine izbio je požar na metkovskom odlagalištu Dubravica, na koje se dovodi otpad iz toga grada, kao i obližnjeg Opuzena te općine Kula Norinska i Zažablje. Opuzen ima neovisnog gradonačelnika, a u ostale tri jedinice lokalne samouprave na vlasti je HDZ. I oni su se obratili susjedima u Pločama, kojima upravlja SDP, sa zamolbom da primaju njihov otpad dok vatra ne bude ugašena.

Takva odluka nije iz prvog pokušaja izglasana u Gradskom vijeću Ploča jer na sjednici nisu bili prisutni svi vijećnici SDP-a, a jedan je oporbeni HDZ-ovac bio protiv dok su njegove kolege bile suzdržane.

Na novoj sjednici skupila se SDP-ova većina i iskazala solidarnost s mjestima u kojima vlada HDZ, ali vijećnici HDZ-a opet nisu to podržali.

Gradonačelnik Ploča Ivan Marević živo se sjeća te epizode.

– Što da vam kažem, nevjerojatno je to bilo. HDZ-ovci su se pokazali kao jeftini političari. Budući da je gorjelo to odlagalište, htjeli smo pomoći susjedima, ljudski je to, ali HDZ je bio protiv. Nije bila riječ o velikoj količini otpada, stotinjak tona, dok se tamo požar ne ugasi.

Na kraju smo, unatoč opstrukciji HDZ-a, uspjeli izglasati odluku privremenog karaktera kojom smo prihvaćali taj otpad i za petnaestak dana smo ga stavili izvan snage, ispričao nam je Marević.

Ne, danas mu nije niti u primisli biti solidaran s gradovima koji ne znaju kuda bi sa svojim otpadom.

– Sigurno je da do zadnjeg dana mog mandata gradonačelnika na našem odlagalištu Lovornik neće doći niti kilogram otpada iz drugih jedinica lokalne samouprave.

Osim iz općine Gradac i Slivno, koje već desetljećima sudjeluju u sanaciji Lovornika. Nema nikakve šanse da primimo još nečiji otpad.

Bez obzira na to što su nam u prošlosti, posljednji put proljetos, iz Fonda za zaštitu okoliša stizali dopisi da ćemo morati vratiti novac uložen u Lovornik ako nećemo preuzimati tuđi otpad.

Ne postoji za to zakonska osnova. Mi smo financijska sredstva dobili za saniranje odlagališta, a ne za prihvat tuđeg otpada. Ako bi Fond ipak pokrenuo neku proceduru protiv Ploče, odgovorit ćemo pravnim koracima, ne možemo nas natjerati da primimo bilo čiji otpad, poručuje SDP-ovac Marević.

Objava Marević jasno poručio: Ploče neće primiti ni kilogram tuđeg otpada pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Cilj vježbe bio je uvježbavanje postupaka uporabe opreme za sprječavanje i sanaciju onečišćenja mora.

U vježbi su sudjelovali brod Obalne straže RH SB-73 “Faust Vrančić” i brodica “Modrulj 3” (kao potporno plovilo) i brodovi Plovputa d.o.o. M/B “Plovput Split” i M/B “Nehaj” i korištena je specijalizirana oprema za zaštitu mora od onečišćenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Uvježbavani postupci uključivali su postavljanje plutajućih brana (njihovo sidrenje i međusobno povezivanje), obranu obalnog područja od širenja onečišćenja te uporabu skimera i spremnika za prikupljanje zauljenih voda.

Uspješno provedena zajednička aktivnost potvrdila je važnost brzog i koordiniranog djelovanja nadležnih službi u zaštiti Jadranskog mora i obalnog područja Republike Hrvatske.

Provedena vježba pokazala je visoku razinu suradnje Obalne straže RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te društva Plovput d.o.o. Oprema za zaštitu mora od onečišćenja svoju punu vrijednost pokazuje tek kada se koristi brzo, sigurno i koordinirano u stvarnim uvjetima na moru. Sudjelovanje više plovila u vježbi omogućilo je provjeru uporabe opreme u realnom vremenu, stupanj uvježbanosti i koordinaciju posada u provedbi zahtjevnih radnji i postupaka.

Objava U akvatoriju Ploča održana velika vježba zaštite Jadrana od onečišćenja pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Provedba akcije financirana je sredstvima Turističke zajednice grada Metkovića i Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, kroz projekt ZaMore, kojim se sufinanciraju troškovi akcija čišćenja podmorja, rijeka i jezera.

Posebnu zahvalu organizatori upućuju Restoranu Đuđa i Mate, Čistoći Metković te svima ostalima koji su svojim doprinosom pomogli u realizaciji ovogodišnje akcije.

Ipak, najveća zahvala ide brojnim roniocima koji su se odazvali akciji i još jednom pokazali koliko zajedništvo, volja i ljubav prema svom kraju mogu učiniti za njegovo očuvanje. Zajedničkim radom čistili su podvodni dio Norina u Vidu, pridonoseći očuvanju ovog vrijednog prirodnog prostora i njegove bogate kulturne baštine.

Nakon završetka ekološke akcije sudionici su se družili uz zajednički ručak, a program je nastavljen razgledavanjem Arheološkog muzeja Narona, uz stručno vodstvo ravnatelja muzeja Tonija Glučine.

Treće izdanje Eko Narona Vid još je jednom potvrdilo važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti našega kraja.

“Hvala svim roniocima, partnerima, sponzorima, volonterima i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji i provedbi akcije. Zahvaljujući svima njima, Eko Narona Vid 2026. ponovno je bila uspješna i lijepa priča” – poručili su iz Turističke zajednice Metković.

Objava EKO NARONA VID 2026. – uspješno provedena još jedna ekološka akcija čišćenja Norina pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Fotografije je portalu poslao čitatelj, koji upozorava na, kako tvrdi, dugogodišnji problem i izostanak konkretnog rješenja.

Prema njegovim riječima, posebno ga je razljutila nedavna izjava načelnika Općine vezana uz problematiku odlagališta, u kojoj je, kako navodi, poručeno da je Općina nemoćna te da se otpad tek povremeno odvozi.

„Po meni je skandalozna nedavna izjava načelnika općine na TV-u na ovu temu gdje je rekao kako su oni nemoćni po tom pitanju, tj. kako samo povremeno odvezu dio nakupljenog otpada“, napisao je mještanin za Morski.hr.

Otvara se tako pitanje može li se problem riješiti drugačije – primjerice onemogućavanjem pristupa lokaciji, postavljanjem videonadzora ili sankcioniranjem onih koji otpad ondje ostavljaju.

Objava Nekad masline, danas divlje odlagalište: Trpanj zatrpan smećem pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prije deset godina upravo je u dolini Neretve prvi put u Hrvatskoj zabilježeno gniježđenje kratkoprstog kobca, prisjeća se Bare. Od tada prati njihovu prisutnost, a posljednjih godina bilježi i postupno povećanje broja parova.

Kako navodi, dugo je u Neretvi boravio tek jedan par, potom su zabilježena dva, dok su ove godine evidentirana čak četiri para.

Kratkoprsti kobac vrlo je plaha i skrovita ptica koju je rijetko moguće vidjeti na otvorenom, osim tijekom leta. Upravo zato fotografiranje ove grabljivice predstavlja poseban trenutak za ljubitelje prirode i promatrače ptica.

„Znao sam da su tu ove godine i čekao sam da mi dođu pred objektiv aparata, a evo jutros mi se napokon posrećilo“, poručuje Bare, koji ističe kako se pojedine jedinke ipak ponašaju različito – neke se mogu i vidjeti i fotografirati.

Sve veća prisutnost ove vrste još je jedan pokazatelj bogatstva neretvanske faune, koja svojim prirodnim vrijednostima zauzima posebno mjesto u hrvatskom prostoru.

„Udomaćili su se, lijepo im je u Neretvi, neka tako i ostane“, poručuje Bare, uz poziv na očuvanje prirode i ptica.

„Čuvajmo prirodu, čuvajmo ptice, idući naraštaji bit će nam zahvalni, i mi smo dio prirode“, zaključuje.

Objava Bare snimio rijetkog kratkoprstog kobca na Norinu: „Lijepo im je u Neretvi“ pojavila se prvi puta na Klik Medija.

O slučaju su pravodobno obaviještene nadležne institucije, Agencija za vodno područje „Jadran“ iz Mostara, Federalna vodna inspekcija, Gradska inspekcija te Ministarstvo unutarnjih poslova u Konjicu, prenosi Slobodna Dalmacija.

S obzirom na to da još uvijek nije poznato o kakvoj je vrsti otpadnih, odnosno tehnoloških voda riječ, očekuje se da će nadležne službe izaći na teren, utvrditi činjenice, provesti potrebne analize i javnosti ponuditi konkretne i relevantne informacije.

Jer kad otpadne vode završe u Neretvi, pitanje nije samo što se dogodilo u Konjicu, nego i gdje ta voda završava dalje.

Neretva ne staje u Konjicu. Sve što u nju dospije nastavlja put nizvodno, prema Mostaru, a potom prema jugu, sve do ušća u Jadransko more.

Zato eventualno onečišćenje na području Konjica nije problem samo lokalne zajednice. Posebnu pozornost zaslužuje i stanje Neretve u njezinu donjem toku, od Mostara preko Čapljine i okolnih područja pa sve do ušća.

Ako se utvrdi da je riječ o onečišćujućim tehnološkim vodama, nameće se sasvim logično pitanje: koliko takvog onečišćenja nizvodno dospijeva u donji tok Neretve i kakve posljedice ono može imati?

Bez rezultata analiza i službenih podataka bilo bi neodgovorno unaprijed tvrditi kakve su posljedice nastale. No jednako bi neodgovorno bilo ovaj slučaj svesti na još jednu kratkotrajnu pojavu, koju će javnost zaboraviti čim se voda ponovno razbistri.

Upravo zato ostaje otvoreno ključno pitanje: je li riječ o izoliranom incidentu ili je ispuštanje otpadnih voda u Neretvu nešto što se događa povremeno, možda i „redovito“, a da javnost o tome nema dovoljno informacija?

Ako je riječ o incidentu, potrebno je utvrditi kako je do njega došlo, tko je odgovoran i jesu li poduzete sve mjere kako se sličan događaj ne bi ponovio.

Ako, pak, postoji praksa povremenog ili kontinuiranog ispuštanja tehnoloških otpadnih voda, onda je pitanje mnogo ozbiljnije: koliko dugo to traje, koliko je takvih ispusta bilo i jesu li nadležne institucije za njih znale?

Neretva nije kanal za otpadne vode. Ona je jedna od najvažnijih prirodnih vrijednosti Hercegovine i rijeka čija važnost ne završava na granicama jedne općine ili grada. Ono što se dogodi uzvodno može se itekako osjetiti nizvodno od Konjica i Mostara, pa sve do ušća.

Zato se od nadležnih institucija očekuje više od pukog evidentiranja slučaja. Potrebno je utvrditi što je ispušteno, odakle, u kojoj količini, tko je odgovoran i kakvo je stanje vode nizvodno od mjesta onečišćenja, piše Slobodna Dalmacija.

Objava Otpadne vode završile u Neretvi kod Konjica: pitanje je što putuje nizvodno pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Posjetitelji plaže mogu uzeti prijenosnu pepeljaru, koristiti je tijekom boravka na kupalištu, a nakon toga vratiti na predviđeno mjesto. Riječ je o jednostavnom, ali učinkovitom rješenju koje doprinosi čišćem okolišu i odgovornijem odnosu prema prirodi.

Stalak je izrađen u radionici Udruge Prijatelj, u kojoj su zaposlene osobe s invaliditetom. Time projekt, uz svoju praktičnu i ekološku vrijednost, doprinosi stvaranju novih mogućnosti za zapošljavanje, razvoj i aktivno uključivanje osoba s invaliditetom u društveni život.

Iz Udruge su zahvalili Gradu Pločama na ukazanom povjerenju i uspješnoj suradnji na projektu koji povezuje zaštitu okoliša i društvenu odgovornost.

Građane i posjetitelje pozivaju da koriste prijenosne pepeljare te njihovim odgovornim korištenjem pridonesu očuvanju plaža, mora i obale čistima za sve.

Objava Prijenosne pepeljare na Ušću: Mali korak za čišće plaže i more pojavila se prvi puta na Klik Medija.