U pratnji učiteljice Slavice, učenici su sudjelovali u terenskoj nastavi tijekom koje su imali priliku izravno upoznati bogatstvo ptičjeg svijeta. Pod vodstvom ornitologa hobista Bariše Ilića promatrali su ptice durbinom i teleskopom te slušali zanimljiva objašnjenja o njihovom načinu života.

Poseban naglasak stavljen je na prstenovanje ptica, pri čemu su učenici upoznati s njegovom svrhom, načinom provođenja i značajem za znanstvena istraživanja. Demonstracija prstenovanja dviju ptica izazvala je najveće zanimanje i oduševljenje među učenicima.

Radionica je protekla u interaktivnom ozračju, a učenici su pokazali velik interes za prirodu i zaštitu okoliša. Na kraju susreta dogovoreno je kako će se slična radionica održati i na jesen u kampu Brkate sjenice, čime će se nastaviti edukacija najmlađih o važnosti očuvanja prirode i ptičjeg svijeta.

Foto: Brkata sjenica

Objava Učenici OŠ Ivo Dugandžić Mišić iz Komina učili o pticama na ušću Neretve pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Predstavnik društva Bariša Ilić, koji zbog spriječenosti nije mogao sudjelovati na javnom izlaganju, uputio je svoje očitovanje nadležnim institucijama, županiji i medijima. U njemu ističe kako planirana lokacija obiluje rijetkim i strogo zaštićenim vrstama flore i faune te upozorava na moguće trajne posljedice zahvata u prostoru.

Posebno naglašava botanišku vrijednost lokaliteta, gdje je evidentirano čak 28 vrsta divljih orhideja, što čini većinu ukupno zabilježenih vrsta na području Neretve. Među njima se nalaze iznimno rijetke i zaštićene vrste, a dodatnu vrijednost prostoru daju i nalazi žutog divljeg tulipana, kockavice te rijetke visibabe kraljice Olge, koja je na tom području prvi put zabilježena u Hrvatskoj prije nekoliko godina.

Ništa manje značajna nije ni ornitofauna. Prema Ilićevim istraživanjima, na tom području zabilježeno je više od stotinu vrsta ptica koje ondje gnijezde, prezimljuju ili koriste prostor tijekom migracija. Među njima su i brojne zaštićene vrste poput sova, škanjca, pupavca, crne žune i jarebice kamenjarke, dok posebno mjesto zauzima orao zmijar, rijetka vrsta koja u dolini Neretve gnijezdi u svega nekoliko parova, a čije je gnijezdo evidentirano u neposrednoj blizini planirane lokacije.

Iz društva upozoravaju kako bi izgradnja solarne elektrane značila gubitak staništa za brojne vrste, ali i trajnu promjenu vizure prostora koji, kako ističu, „nije samo kamenjar i makija, već područje koje obiluje životom“.

Osim ekoloških aspekata, naglašava se i odgovornost prema budućim generacijama. „Moramo se zapitati imamo li pravo uništavati ovakvo prirodno bogatstvo i što ostavljamo onima koji dolaze“, poručuju iz društva, ističući kako bi devastacija prostora bila nenadoknadiv gubitak.

U svom obraćanju Ilić također predlaže alternativni smjer razvoja – proglašenje doline Neretve parkom prirode, što bi, prema njegovu mišljenju, dugoročno donijelo veću vrijednost lokalnoj zajednici i očuvanju prirodne baštine.

Zaključno, iz Ornitološkog društva „Brkata sjenica“ pozivaju na razboritost i donošenje odluka u skladu s očuvanjem prirode, uz poruku kako će se za zaštitu ovog prostora boriti svim zakonskim sredstvima.

„Priroda i čovjek su jedno – bez nje nema ni nas“, poručuju.

Objava Upozorenje iz Metkovića: planirana solarna elektrana prijeti jedinstvenoj prirodi Dragovije pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Bukovac je vrh iznad sela Topići, ističe se svojom impozantnom jugoistočnom stijenom visine 400 – 500 m. Podjednako je posjećen kao alpinističko i planinarsko odredište. Kao alpinističko odredište, krase ga dugi smjerovi, u gornjoj polovici stijene uglavnom pločasti koji pružaju najljepše penjanje na cijelom Biokovu.(planinarenje.hr)

Osim kroz poučnu stazu „Putovima drevne Berulije“, prolazimo pored crkvice sv. Nikole. To je značajan srednjovjekovni spomenik visoke kategorije, višestoljetna župna crkva s grobljem nalazi se na brdu Prirovcu (572m). Crkva je sagrađena u XIV. stoljeću. Podno Bukovca nalazi se i Planinarska kuća „Bukovac“. Ovo područje poznato je stanište divokoza.

DINAMIČKI PLAN IZLETA
06:50 Okupljanje na parkingu trgovačkog centra Plodine u Pločama.
07:00 Polazak autoputom do Šestanovca
08:00 Dolazak u Gornja Brela i početak uspona.
09:00 Dolazak do crkve sv.Nikole
10:00 Dolazak na PK “Bukovac”
11.00 Očekivani dolazak na vrh
12:00 Početak silaska
15:00 Očekivani povratak u Gornja Brela(Subotišće)

PRIJEVOZ: OSOBNIM AUTOMOBILIMA

HRANA I VODA: IZ RUKSAKA
OPREMA: standardna planinarska- izletnička, prilagođena prognozi vremena. Obvezno planinarske cipele-gojzerice, jakna, zaštita od kiše, prva pomoć, čeona ili baterijska lampa.

TEŽINA: K3-T1

🧭VODIČI: Karolina Perić i Josip Čupić ( HPD Grabovica Ploče)
📝PRIJAVE: 091 603 3350 (Josip Čupić), isključivo WhatsApp porukom. Navesti ime i prezime, te status prijevoza.
Obvezne prijave najkasnije do subote (21.03.) u 18:00.

Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa vodiča. Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka te bacanje otpada po okolišu. Vodič zadržava pravo promjene satnice ovisno o okolnostima.

Planinarski pozdrav,
HPD GRABOVICA PLOČE

Foto: Life and Ventures

Objava Izlet na Bukovac: HPD Grabovica Ploče ove nedjelje vas vodi na biokovske visine pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Njegov dan često počinje rano ujutro, kada se priroda tek budi. Zvuk bukavca iz smjera Glibuše, mirna Neretva i prve zrake sunca stvaraju poseban ugođaj koji promatra s balkona uz jutarnju kavu. Pogled na rijeku, zelenilo vrba i borova te pjesmu ptica za njega je trenutak u kojem započinje povezanost s prirodom.

Posebno mjesto u njegovim doživljajima ima ušće Neretve. Tamo, kaže, često provodi vrijeme promatrajući ptice i prirodne prizore koji se stalno iznova otkrivaju. U zraku se mogu vidjeti vlastelice i čigre, na vodi čaplje i kormorani, dok na obali ponekad mirno vreba i orao ribar. Takvi trenuci, ističe, donose osjećaj smirenosti i poštovanja prema prirodi.

U dolini Neretve, ali i na drugim mjestima poput Vida, Dragovije, Podgređa, Norilja, Modrog oka, Baćinskih jezera, Kuta ili Kleka, uvijek pronalazi nešto novo – ptice, rijetke biljke ili endemske vrste koje dodatno potvrđuju bogatstvo prirodnog svijeta.

Ilić smatra kako priroda čovjeku daje mnogo više nego što često primjećujemo, zbog čega je važno čuvati je i poštovati. Upravo zato poziva ljude da više vremena provedu na otvorenom, promatraju prirodu i dijele svoja iskustva, jer će, kako kaže, tako i svijest o njezinoj vrijednosti biti veća.

U fotogaleriji se mogu vidjeti samo neke od ljepota koje, prema njegovim riječima, čekaju svakoga tko se odluči uputiti u prirodu.

Objava Ljepote Neretve kroz riječi Bariše Ilića: Priroda kao izvor mira i snage pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Riječ je o aktivnosti koja se provodi u sklopu europskog projekta CLIMAAX, financiranog kroz program Horizon Europe, čiji je cilj pomoći lokalnim zajednicama u boljem razumijevanju klimatskih rizika te u izradi strategija prilagodbe klimatskim promjenama.

Tijekom radionice stručnjaci će predstaviti različite aspekte klimatskih izazova koji utječu na područje doline Neretve. Govorit će se o požarima kao klimatskom riziku, utjecaju suše na bioraznolikost, klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na životinjski svijet, svjetlosnom onečišćenju i zaštiti prirode te o zelenoj energiji u kontekstu klimatskih promjena.

Sudionike očekuju stručna predavanja, rasprava i razmjena ideja o mogućnostima bolje zaštite okoliša i sigurnosti lokalne zajednice. Iz Općine Kula Norinska pozivaju sve zainteresirane građane da se pridruže radionici i svojim sudjelovanjem doprinesu razvoju održivih rješenja za budućnost općine.

Objava U Općini Kula Norinska radionica o klimatskim rizicima pojavila se prvi puta na Klik Medija.

“Cjelokupan iznos je 21,2 milijuna eura. Nakon što smo obradili sve podatke iz prvog kruga, ostao je višak novca koje smo odlučili podijeliti da možemo što više automobila financirati”, rekao je Aleksandar Halavanja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zainteresirani za subvenciju čekali su u niskom startu, piše Dnevnik.

“Sustav se otvorio u utorak u devet ujutro. Tada možete ući u aplikaciju, priložiti dokumente koji pišu u natječaju i kliknete podnesi – onda sustav registrira broj koliko je novca prijavljeno i u jednom trenutku ga gasi, kad znamo koliko je zapravo iskorišteno”, dodao je Halavanja.

Natječaj bi u Gospodarskoj komori trebalo podijeliti u nekoliko segmenata. “To znači da se vozila nižeg rangovnog razreda više sufinanciraju, a višeg manje, to je jedan od načina”, rekao je Hrvoje Paver.

Osim sufinanciranja, treba razmišljati i o drugim mjerama elektrifikacije automobila.

“Da se kao i u zemljama u okruženju, recimo, omogući odbitak PDV-a u stopostotnom iznosu. To bi puno značajnije pridonijelo većoj prodaji električnih vozila na hrvatskom tržištu”, nadodao je Paver.

Iako država obilno nagrađuje one koji se odluče kupiti električni automobil, u cijelom automobilskom fondu na hrvatskim prometnicama vozi tek 12.605 takvih automobila.

Obrtnici pozdravljaju subvencije. Predlažu još izdašnije iznose.

“Obrtnici su jedini u društvu koji odgovaraju svojom imovinom, znači to vozilo je njima osnovno sredstvo za rad, nije još jedno vozilo u njihovom voznom parku. To je obično jedino vozilo s kojim oni rade i trebali bi imati prioritet prema ostalim subjektima”, smatra Antun Trojnar iz Hrvatske obrtničke komore.

Na kraju godine – 20 milijuna eura na stolu za građane. Valja prste već sada trenirati.

“100 posto bih se na to odlučio, bez obzira na cijenu, samo da mi Plenković povisi penziju bar 80 posto. Onda bi bilo dovoljno”, rekao je Damir.

“Mislim da bi sa subvencijama to trebalo biti puno pristupačnije ljudima jer je auto postao nužda, nije više luksuz. Trebalo bi biti naglaska i na fizičke osobe”, poručila je Jelena.

Ukupno će na domaće ceste doći nešto više od 2000 električnih automobila.

Objava Poticaji za električna vozila nestali za šest minuta, podijeljeno više od tri milijuna eura pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Taj veliki komunalni problem koji je u središte pozornosti došao zbog nelegalnog zatrpavanja otpada u Stonu postoji već godinama, a zbog nepostojanja odlagališta, odvoz otpada s poluotoka skupo plaćaju sve pelješke općine, a ne samo stonska. Općine Ston, Janjina, Trpanj i Orebić su naime, svoj otpad odlagale na neumskom odlagalištu, a od kada to više nije moguće, snalaze se kako znaju i umiju i otpad odvoze u različita odlagališta u unutrašnjosti, stotinama kilometara daleko od Pelješca. Dok se ne izgradi županijski Centar za gospodarenje otpadom, rješenja za ove općine neće niti biti, piše Dubrovniknet.hr

Zar su toliko nesposobni da otvore svoje odlagalište, pitaju se mnogi ovih dana?

A to im je nemoguće, jer prema Zakonu o otocima koji se odnosi i na Pelješac, na svojem poluotoku ne smiju otvoriti vlastita odlagališta zbog čega su se sve četiri pelješke općine i našle ‘zatrpane’ smećem koje se ljeti udeseterostručuje.

Korčula ima dva odlagališta još od prije, koja bi trebala biti u funkciji do otvaranja županijskog Centra za gospodarenje otpadom, Neretva ima dva, Dubrovnik i okolne općine imaju Grabovicu, a na Pelješcu su se dva divlja zatvorila.

Zbog nedavnog nelegalnog odlaganja na dvije lokacije u Stonu, već je pokrenuta istraga protiv načelnika Antunice, a kada je akcija zatrpavanja smeća u Ston dovela sve medije, država je putem Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na kraju našla privremeno rješenje odvoza pelješkog otpada u Karlovac. Više je puta pritom prozivana pločanska gradska uprava jer ne želi primiti smeće s Pelješca na svoje odlagalište koje se nalazi kod Baćinskih jezera, a koje subvencionira Fond. Tamo otpad odlažu i općine Gradac i Slivno, no činjenica je da tuđe smeće nitko ne želi i da pelješke općine nemaju izbora.

Načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović govori kako ovaj problem od svih iziskuje promjenu u načinu ponašanja:

– Mislim da u Europi nema jedinice lokalne samouprave koja mora voziti otpad 550 kilometara daleko. Možete misliti koliki su nam to troškovi, koji su i dosad bili visoki. Karlovac smo dobili na tri plus tri mjeseca uz prethodnu analizu sastava otpada, pa nije sigurno što ćemo nakon toga – govori Mratović, kojega je naljutila i nedavna izjava resorne ministrice Marije Vučković da Pelješčanima „neće Ministarstvo tražiti deponij”.

– A tko bi to trebao kada mi po Zakonu ne možemo otvoriti odlagalište niti nikoga prisiliti da primi naš otpad? Naravno da su Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ti koji bi trebali ostvariti kontakte s nekim odlagalištem u Hrvatskoj koje bi primilo naše smeće. Ploče je bilo planirano, no oni tamo za to ne žele niti čuti, mi ne možemo prisiliti nikoga, a rješenje se mora naći. Pokušali smo sve, a ni ovo nam nije najsretnije rješenje. Troškovi odvoza i deponiranja otpada u Karlovcu su ogromni. Ministarstvo nam je odlučilo izaći ususret subvencijom na prijevoz od 100 eura po toni, ali nam je cijena i dalje ogromna da bi je mogli prebaciti na domaćinstva, nego ćemo morati iz proračuna plaćati – govori Mratović koji misli da se županijski CGO čak i kada bude gotov neće brzo pustiti u rad, i kako sličan scenarij pelješkome čeka i mnoge druge općine u Hrvatskoj.

Sve pelješko smeće sada se preko Orebića vozi u Karlovac. Općina Orebić također bez odlagališta, s ovim se problemom uhvatila u koštac najranije i prošle je godine čak 37 posto tamošnjeg otpada razdvojeno za reciklažu. Na odvoz i deponiranje otpada lani je općina izdvojila 380.000 eura bez troškova kapilarnog prikupljanja otpada i njihova komunalnog poduzeća te drugih troškova pretovara. Nevolja ih je na to natjerala jer nisu, kaže načelnik Orebića Tomislav Ančić, otvorili odlagališta devedesetih godina dok se još moglo, prenosi Dubrovniknet.hr

– Mi smo još 2018. čipirali spremnike i svako domaćinstvo opskrbili kontejnerima za razdvajanje. Imali smo ugovor s tvrtkom koja je otpad odvozila u unutrašnjost, no nakon korone nismo mogli pratiti taj ugovor. Onda smo se vratili u Neum, pa u Polaču pokraj Benkovca, pa onda opet u Neum, pa u Otočac i sada konačno otpad vozimo u Karlovac – govori načelnik Ančić.

– Bez pomoći Ministarstva, Fonda i Županije ne bi nas bilo nigdje, iako se ovaj problem često politizira. Morat ćemo se snalaziti do otvaranja CGO-a, jer teško će netko prihvatiti naš otpad. To je često samo zato što se gradovi i općine nađu u financijskim problemima pa onda prihvate naš otpad. Mi živimo od turizma i ne možemo sebi dozvoliti da ljeti ne odvezemo otpad dva dana. Zato ga moramo što više razdvajati da ga što manje odvozimo. Nadamo se da ćemo za manje od deset godina doći na 90 posto razdvajanja, pa onda možemo izdržati i cijenu odvoza – govori Ančić.

Kriza zbrinjavanja otpada na Pelješcu tek je privremeno riješena kako bi se spriječile sanitarne i ekološke posljedice nakupljanja otpada na poluotoku.

Na upit kako će se dugoročno riješiti problem i financiranje koje bi općinama Pelješca omogućilo stabilan i zakonit sustav zbrinjavanja otpada iz Ministarstva nisu odgovorili.

Dugo očekivana izgradnja Centra gospodarenja otpadom (CGO) Lučino razdolje kasni, potvrdio je prošlog tjedna i dubrovačko – neretvanski župan Blaž Pezo na sjednici županijske skupštine, a točni rokovi završetka projekta još se ne znaju. Jedinice lokalne samouprave moraju početi ozbiljno raditi na uspostavljanju sustavnog razdvajanja i gospodarenja otpadom, poručio im je tom prigodom:

– Do izgradnje CGO-a moramo sugrađanima približiti što uopće znači razdvajati otpad, ali i koja je uloga njihovih općina i gradova te pripadajućih komunalnih društava. Pogrešno je mišljenje koje je prevladavalo u javnosti, ali i među lokalnim političarima, da će se kad se izgradi CGO nastaviti tamo nositi otpad. CGO je normiran na 40 posto ukupnog otpada, a već sad moramo odvajati 60 posto, kroz sustav koji moraju uspostaviti općine i gradovi. Do 2035. čak i 90 posto – upozorio je župan Pezo i dodao da će uspostava tog sustava biti velik, težak i mukotrpan posao:

– Najteže je shvatiti da će taj sustav koštati. Kad naši sugrađani uspiju te navike usvojiti, umjesto da ih pohvalimo, svima ćemo im naplatiti skuplji odvoz otpada.

Objava Pelješčane razbjesnila izjava ministrice Vučković, smeće voze 550 km do Karlovca pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Zajedničkom akcijom još je jednom pokazano koliko se može učiniti kada se udruže snage za dobrobit lokalne zajednice. Međutim, prizori na terenu potvrdili su da je neodgovorno odlaganje otpada i dalje ozbiljan problem. Divlja odlagališta, ističu iz Općine, predstavljaju neprihvatljivo ponašanje koje narušava okoliš i kvalitetu života.

– Ovo je tek jedna od, nadamo se, mnogih akcija koje će nas dovesti do cilja – Općine Pojezerje bez divljih odlagališta. Uz nastavak organiziranih akcija čišćenja, planiramo sustavno rješavanje većih deponija te uvođenje videonadzora na kritičnim lokacijama, što podrazumijeva i sankcioniranje počinitelja. Jasno poručujemo da nećemo zatvarati oči pred ovakvim ponašanjem – naglasio je načelnik Luka Antunović.

Iz Općine Pojezerje pozivaju sve mještane koji se žele uključiti u buduće akcije da se jave u Općinu ili članovima Lovačke udruge te osobnim angažmanom doprinesu očuvanju okoliša.

Kako poručuju, briga o okolišu nije stvar izbora, već odgovornost prema mjestu u kojem živimo i prema generacijama koje dolaze.

Objava Započele akcije čišćenja divljih deponija u Općini Pojezerje pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Prošlog tjedna je u javnost izašla najava potencijalne blokade Grada, zbog toga što “Ploče ne žele primiti smeće s Pelješca”. ➡️ Kako to obično biva s odlukama sadašnje gradske vlasti, stvari nikad nisu onakve kakve se žele prezentirati. Nažalost, ovaj put će svi građani trpiti posljedice niza godina loših odluka, kokošarenja i licemjerja svih uključenih u odluke koje su dovele do situacije koju imamo danas.

Ta situacija je itekako ozbiljna. Grad će prema najavama, biti ovršen za iznos veći od 700.000 € plus kamate za sve godine od kada je potpisan ugovor s Fondom. Dakle, prijeti nam financijski kolaps, stopiranje svih novih projekata, nemogućnost financiranja brojnih projekata a sve zbog potpisa ljudi koji su napustili ovaj grad i ostavili svoje drugove u ovoj situaciji.

Umjesto da je Lovornik postao prvo zatvoreno odlagalište u našoj županiji, godinama je služio (i služi) kao sredstvo političkih obračuna i skupljanja jeftinih bodova.

Kratki rezime kako smo došli do ovog ozbiljnog financijskog i pravnog problema. 📃✍️

– Priča o sanaciji odlagališta Lovornik datira još od 2005. godine kada je sklopljen Ugovor o sanaciji odlagališta sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Ideja da se Lovornik sanira, pretvorila se u projekt proširenja kapaciteta kada su shvatili da se mogu dobiti značajna sredstva od Fonda – ali ta sredstva podrazumjevaju i obavezu.

– Tu ugovornu obvezu preuzimanja smeća iz drugih općina i gradova je 2019. godine preuzeo tadašnji gradonačelnik Krstičević. Unatoč tome, i bivši i sadašnji gradonačelnik Marević godinama su u javnosti tvrdili kako Grad nema obvezu prihvaćanja otpada iz drugih općina, iako je ta obveza jasno i nedvosmisleno definirana ugovorom s Fondom.

– Kada su posljedice takvog postupanja postale neizbježne, započeo je novi manevar – skrivanje iza Gradskog vijeća i sazivanje izvanrednih sjednica kako bi se odgovornost pokušala prebaciti na vijećnike, iako su ključne odluke već ranije donesene iza zatvorenih vrata.

– Posebno zabrinjava pokušaj zamagljivanja istine političkim igrokazom kroz donošenje tzv. deklaracije, usvojene tek nakon potpisivanja ugovornih obveza, koja je služila kao paravan za javnost, a ne kao pravni akt koji bi mogao izmijeniti već preuzete obveze.

– Građanima se govorilo jedno, dok se u pozadini radilo drugo – potpisivali su se ugovori i preuzimale obveze kao da nikad neće doći na naplatu.

– Sjetimo se se situacije od prošle godine sa smećem iz Metkovića kojeg su tobože “solidarno” primili na Lovornik a u pozadini držali fige da će im to pomoći kod pravdanja prema Fondu.

– Mjesecima smo upozoravali i tražili kompletnu dokumentaciju kako bismo saznali punu istinu o sanaciji i proširenju odlagališta Lovornik. Umjesto odgovora i transparentnosti, suočili smo se, kao i mnogo puta do sada – sa šutnjom.

Ovo ostaje kao jedna od najgorih odluka bivšeg gradonačelnika Krstičevića, koji je svojim potpisom dugoročno odredio sudbinu Grada Ploča i njegovih građana.

Posljedice takvog upravljanja danas su svima vidljive: rizik od blokade, povrata sredstava i obmanjivanje javnosti. Vrijeme je da se prestane zamagljivati istina i da se konačno preuzme odgovornost za odluke koje su godinama donošenje iza zatvorenih vrata.

Objava Škarić: Pogrešni potpisi doveli Ploče pred financijski slom pojavila se prvi puta na Klik Medija.

Iz gradske uprave navode kako Grad Ploče aktivno komunicira s Fondom te naglašavaju da nikakva ovrha nad Gradom nije pokrenuta. Ističu i kako im je prioritet zaštita interesa građana i zakonito upravljanje komunalnim sustavom.

„Grad Ploče je u komunikaciji s FZOEU i nije pokrenuta nikakva ovrha nad Gradom Ploče. Naš prioritet ostaje zaštita interesa građana grada Ploča i zakonito upravljanje komunalnim sustavom. Grad će interes građana grada Ploča i svoj interes, ukoliko to u budućnosti bude potrebno, pravno zaštititi“, poručili su iz Grada.

Podsjetimo, ranije su se pojavile informacije kako je Fond pokrenuo ovršni postupak zbog odbijanja prihvata komunalnog otpada s područja Pelješca na odlagalištu Lovornik, što je, prema navodima Fonda, obveza koja proizlazi iz ranije potpisanih sporazuma i planova gospodarenja otpadom.

Iz Grada Ploče sada naglašavaju kako je komunikacija s nadležnim institucijama u tijeku, a daljnji koraci ovisit će o razvoju situacije i zaštiti interesa lokalne zajednice.

Objava Grad Ploče demantira ovrhu: „Nije pokrenut nikakav postupak“ pojavila se prvi puta na Klik Medija.